Vladimir Paar, rođen je 1942. u Zagrebu. Akademik i redoviti profesor Prirodoslovno matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu i vodeći autoritativni fizičar u Hrvatskoj. Usavršavao se i boravio u inozemstvu kao gostujući profesor i znanstvenik na nekoliko desetaka uglednih sveučilišta i instituta u Njemačkoj, SAD-u, Danskoj, Nizozemskoj i Francuskoj.
Područje njegovog znanstvenog i stručnog rada obuhvaća više različitih tematika: bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gustoća nuklearnih stanja na visokim energijama, deterministički kaos, kompjutorski modeli regularnosti i kaotičnosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, tranzijentni kaos, metode šifriranja pomoću kaosa, supravodljivost atomske jezgre, kompjutorski modeli dinamičkih sustava, kompjutorski modeli u kliničkoj medicini, primjena fraktala u biologiji, kemiji i geografiji, primjene kompjutorskih simulacija u istraživanju strukture genoma, novi algoritam za kompjutorsku analizu HOR-ova u ljudskom genomu u dijelu genomske šifre izvan gena, metodika fizike, dodir znanosti i teologije, principi obrazovanja za 21. stoljeće, znanstveno-tehnološki razvoj privrede i društva.
Autor je 493 znanstvenih radova (od čega 280 u svjetskim znanstvenim časopisima) i 23 knjige (od čega su 11 školski udžbenici i priručnici), te tri informatička patenta. Postigao je niz znanstvenih otkrića, pa je prema podacima u „Science Citation Indeks” citiran oko 3000 puta. Među njegovim znanstvenim radovima je preko 100 CC znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država).
Boraveći u dvadesetak država pratio je nekoliko desetljeća svjetske trendove orijentacije obrazovanja na budućnost i razvoj. Sudjeluje u izradi i implementaciji Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a) koji uključuje, s jedne strane, kvalitetne osobine hrvatske obrazovne tradicije, a s druge strane ključne obrazovne trendove u najrazvijenijim zemljama svijeta. Cilj obrazovne strategije za koju se zalaže desetljećima je stvaranje obrazovnih osnova za gospodarstvo i društvo temeljeno na znanju. Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenata HAZU temeljene na znanju i samoj primjeni znanja.
Tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima, naročito na radiju i televiziji, gdje doprinosi popularizaciji znanosti i ulozi znanja i obrazovanja u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Također, napisao je stotinjak novinskih članaka i dvije knjige iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za značajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti, te stvaranju pozitivne društvene klime i poticanja za razvoj.
Nema komentara